Povijest - novija

U vrijeme vladavine Austrije područje općine Grožnjan je doživjelo procvat. Zahvaljujući izgradnji uskotračne željezničke pruge "Parenzana" (1902) razvila se trgovina pa se i poljoprivredna proizvodnja povećala. Vino, ulje, jaja i drugi poljoprivredni proizvodi bez problema su se prodavali u Kopru i Trstu. Prema popisu stanovništva iz 1910.g. u gradskoj jezgri Grožnjana živjelo je 1.658 stanovnika, a na cjelokupnom području općine 4.028 stanovnika. Grožnjan je imao liječnika, poštu, školu, odvjetnika, bilježnika, uljaru, pekaru, trgovine hranom i odjećom, dvije mesnice, nekoliko gostionica i više drugih obrtnika: postolari, kovači, krojači, stolari ... Pad Austrije i dolazak Kraljevine Italije kao i svjetska ekonomska kriza u mnogome je obilježila i ovo područje. Zbog brojnosti obitelji 20-tih godina ovog stoljeća iz Grožnjana je počela ekonomska migracija - mnogi su posao potražili u Trstu i prekomorskim zemljama. periodu vladavine Kraljevine Italije područjem Grožnjanštine prolazio je glavni vodovod od Buzeta do mora, veća mjesta su bila elektrificirana i izvršena je bonifikacija doline rijeke Mirne. Padom fašističke vlade Italije 1943.g. buknuo je ustanak u kojemu su uz Hrvate i Slovence sudjelovali i talijanski antifašisti, koji su se do 1945. borili protiv njemačke okupacije. U rujnu 1943.g. Narodnooslobodilački odbor za Istru donio je u Pazinu proglas o sjedinjenju Istre s maticom domovinom Hrvatskom. Odluku je potvrdio novoosnovani Pokrajinski NOO za Istru, a zatim i ZAVNOH i AVNOJ. 1947.g.u Parizu je potpisan Sporazum o miru sa Italijom.

Istra je podijeljena između Jugoslavije i Slobodnog teritorija Trsta, koji je podijeljen na zonu A kojom je upravljala anglo-američka vojska, i zonu B kojom je upravljala jugoslavenska vojska. Grožnjan je spadao u zonu B. 5. listopada 1954.g. u Londonu je potpisan Memorandum kojim je regulirano da zonom A upravlja Republika Italija, a zonom B upravlja FNR Jugoslavija. Godine 1975.g. Osimskim sporazumom definirana je granica između Republike Italije i SFRJ čime je zona B definitivno pripala Jugoslaviji. Londonski Memorandum posebnom klauzulom predviđao je mogućnost optiranja što je uz mjere nacionalizacije, konfiskacije, prisilnog zadrugarstva, raznih restrikcija, loše agrarne politike (umjesto tradicionalnog obrađivanja vinograda, maslinika i voćnjaka morala se sijati pšenica), prekid ekonomskih veza sa tradicionalnim zaleđem Kopra i Trsta, narušavanja vjerskih prava, prisilno mijenjanje škola, sijanje straha... i sve to pogodovano jakom talijanskom propagandom, do travnja 1956.g. s ovog područja je iselilo 2/3 stanovništva, a u samom Grožnjanu ostalo je samo nekoliko obitelji.

Godine 1965. Grožnjan je proglašen GRADOM UMJETNIKA.

Likovni umjetnici pokreću ponovno oživljavanje grada. Članovi društva likovnih umjetnika Slovenije i Hrvatske naseljavaju grad i otimaju ga od daljnjeg propadanja. Kipar Aleksandar Rukavina vodi i sinkronizira djelatnosti. Likovni umjetnici organiziraju u starim napuštenim kućama likovnu koloniju koja se kasnije pretvara u mjesto boravka i rada mnogih autora.

Prazne Grožnjanske kuće djelomično su naselile obitelji iz okolice, 1965.g. kada je osnovan "Grad umjetnosti" dio kuća dano je na korištenje likovnim umjetnicima iz Hrvatske, Slovenije i Vojvodine, a dio kuća je 1969.g. dano na korištenje Kulturnom centru Međunarodne federacije Muzičke omladine. Tako je Grožnjan od grada obrtnika postao grad umjetnika. Sada ljeti među obnovljenim kućama i po malim trgovima - s ložama i majušnim lukovima, valjkastim dimnjacima i arhitravima s grbovima i datumima, ukrašenima kovanim željezom - odjekuju njegovim popločanim uličicama zvuci čarobne glazbe koji ne dopuštaju da Grožnjan utone u zaborav.

U Općini Grožnjan službeni jezici su Hrvatski i Talijanski a komuniciranje Slovenskim jezikom ne predstavlja problem. Ovdje je to sasvim prirodna situacija.

 

 

 

 

  • Grožnjan - Grisignana
    Grožnjan - Grisignana Grožnjan je smješten iznad doline rijeke Mirne na brežuljku nadmorske visine od 228 metara. Srednjovjekovna…
  • Antonci
    Antonci Na padinama doline rijeke Mirne smjestilo se mjesto Antonci.U mjestu, pored starih kuća na kojima…
  • Bijele zemlje
    Bijele zemlje Na brežuljkastom terenu koji se spušta prema dolini rijeke Mirne smjestilo se naselje Bijele zemlje.Područjem…
  • Dolina rijeke Mirne
    Dolina rijeke Mirne Drevna via Flavia, koja se od Buja spušta prema Puli, nailazi na svom putu i…
  • Kostanjica
    Kostanjica Skrenemo li kod Ponte Portona s carske ceste Via Flavia, nailazimo na put koji se…
  • Kuberton
    Kuberton Na cesti od Marušića prema Šterni, nakon skretanja koje vodi prema Vrnjaku, zakreće se nalijevo…
  • Makovci
    Makovci Naselje otvoreno prema prostranoj zaravni.Novo i staro - prošlost i budućnost na jednom mjestu.
  • Martinčići
    Martinčići Živopisno naselje na brežuljku osvaja svojom ljepotom.Staro i novo, ostavljeno, prepravljano, obnavljano ali nikad napušteno.Stare…
  • Parenzana
    Parenzana Gradnja pruge započela je u svibnju 1900. nakon što su se sve zainteresirane strane usuglasile…
  • Šterna
    Šterna Smještena na pitomom platou ispresijecanom vodenim tokovima. Oblast Šterne bila je nekoć vrlo velika. Uključivala…
  • Vrnjak
    Vrnjak Na cesti koja prolazi dolinom Šterne skreće se nakon Marušića na kolni put koji se…
  • Završje
    Završje Sred laporasto-pješčaničkog pobrđa kojim na jugu, između Grožnjana i Oprtlja, završava Kras, ugnijezdilo se na…
    
Galerije u Grožnjanu
     
       
Gradska galerija "Fonticus"i Heraldička zbirka
Galerija "Grisa" (Isakovski)
Galerija "Roseta" (Javeršek)
Galerija „Pharos“ ( Gabelić)
Galerija "Tossa" (Papengut)
Galerija "In vitro veritas" (Altin)
Galerija "La perla" (Bardi)
Galerija „Orlando-art“ (Moćibob)
Galerija „Al Quadro“ (Kraljević)
Galerija „Antik&Art“ (Lelić)
Atelijer  „Toggy“ (Tođeraš)
Galerija „Kamenko“ (Horvat)
Galerija „Amato“ (Grbac)
Galerija „Ca`A&S“ (Huszar)
Galerija „Gasspar“ (Gasspar)
Galerija "Il punto" (Matei)
Galerija "Sol et Luna(Dobrilovic)
Atelijer Sigma (Janušić)
Galerija „Dreamscape-arts“ (Hofman & Fernando)
Galerija „Gever & Vagan“ (Pavlović)
Studio „B 73“ (Bernik)
Galerija "Ars medica" (Likar)
Galerija „Z“ (Zelenko)
Galerija" Z” (Zelenko)
Galerija „Lavanda“( Kristić)
Galerija "ArtCell" (Mirko)
Galerija „IR“ (Koruc)
Studio „Porton“ (Zelenko)
Galerija „Lipa“ (Pavlinc)
Studio Gobbo d.o.o. & Design
Galerija „Toggy“ (Tođeraš)
Galerija „Čigra“  (Dadić)
Atelijer „Siparis“ (Pirinat)
„Marija's“ Atelijer (Bondžulić)
Galerija „Sklad“ (Bondžulić)
Galerija „Onyx“ ( Simić-Dodoja)
Galerija "La Giara" (Ivanković)
 Atelijer "Veli Jože" (Jugovac)
 Galerija „MM“ (Maleković)
 Galerija „Jedan plus“ (Rajković)
 Galerija „LG“ (Golik)
Galerija & Energy Bar „Kaya“